⤷ Kolki u kiraŭnika Kitaja rezydencyi? Adna. A u ciabie ŭžo kala 20. Kolki u Kitaju ministraŭ? Mieńš za 20, a u ciabie bolš za 30. Ty, mienavita ty dy tvaja siamja, kradzieš narodnaje bahaćcie i durny prykład jak nia treba kiravać krainaj i čamu šmat ministraŭ i Ministerstvaŭ, to nie błaha navat dla ekanomiki Kitaju.
Nu, tak poka diriektora i načalniki połučajut v 15 raz bolšie obyčnoho rabotnika, jestiestvienno durakov nie najdiotsia vkałyvať. Sam žie privodił primier s hiendiriektorom "Hippo". A jeśli načať vkałyvať, tak i końki možno otkinuť do piensii. Vsia sistiema postrojena na unižienii rabotnika, biez prav i zaŝity. Dažie srok dla obraŝienija za prinuditielno vypłaty zarpłaty ustanovlen v tri miesiaca, a niedobrosoviestnych rabotodatielej za mošieńničiestva po zarpłatie i ochranie truda praktičieski nievozmožno privleč k otvietstviennosti.
Pastaŭ Łukašenka, kryj Boža, kiravać Kitajem, ZŠA, Francyjaj, Niamiečynaj, luboj krainaj, jen i tam razvalić ŭsiu ekanomiku i daviadzie krainu da halečy.
Kitaj, u adroźnieńni ad ciabie, nie haŭkajecca z susiedziami, nie haŭkajecca ź Jeŭropaj, z ZŠA, Zachadam, Izrailem, inšym śvietam, nie kidaje kamiani ŭ pamiežnikaŭ inšaj krainy, nie viadzie vajnu z pryvatnym biznesam ŭ svajej krainie, a spryjaje zamiežnym inviestycyjam, padtrymlivaje adukacyju svajoj moładzi ŭ lepšych navučalnych ŭstanovach śvietu. Kitaju pašancavała što ŭ im niama Łukašenki i durniaŭ jakija ścielučysia pierad Maskvoju vyniščajuć ŭłasnuju nacyjanalnuju kulturu, historyju, movu, ekanomiku, ŭłasny narod, i svaracca z usim śvietam na paciechu Maskvy i na škodu nacyjanalnym intaresam. U Kitai niama maskoŭskich akupantaŭ i antynacyjanalnaha režymu jaki nienavidzić narod Kitaja.
Miarkuju, adkaz na toje, jak treba vyrašać hetuju prablemu RB, znachodzicca ŭ niekatorych asablivaściach ekanamičnaha ładu KNR, zamacavanych u Kanstytucyi KNR. A mienavita:
"Siehodnia sistiema sobstviennosti Kitaja vklučajet hosudarstviennuju, kollektivnuju, častnuju, individualnuju, koopierativnuju, akcioniernuju sobstviennosti, a takžie inostrannyje inviesticii i inviesticii Sianhana, Aomenia i Tajvania. Hosudarstviennyj siektor ekonomiki priedstavlajet soboj siektor ekonomiki, sriedstva proizvodstva kotoroho prinadležat hosudarstvu; kollektivnaja ekonomika – siektor ekonomki, sriedstva proizvodstva kotoroho prinadležat kollektivam; častnyj siektor -- siektor ekonomiki, osnovyvajuŝijsia na častnoj sobstviennosti i najmie; individualnaja ekonomika – siektor ekonomiki, osnovyvajuŝijsia na individualnom trudie, sriedstva proizvodstva i riezultaty truda prinadležat trudiaŝimsia. Koopierativnaja sobstviennosť – siektor ekonomiki, vklučajuŝij ekonomičieskije jedinicy, sozdannyje na osnovie sovmiestnych vłožienij ot priedprijatij ili učrieždienij raznoho vida sobstviennostiej. Akcioniernaja sistiema priedstavlajet soboj siektor ekonomiki raznych ekonomičieskich jedinic, vsie zariehistrirovannyje kapitały kotorych vkładyvajut akcioniery. Sistiema inostrannoho inviestirovanija priedpołahajet, čto inostrannyje inviestory, rukovodstvujaś kitajskim zakonodatielstvom, sozdajut v priediełach kontinientalnoj časti Kitaja priedprijatija, osnovannyje na sovmiestnom ili ličnom svojem kapitale." https://russian.dbw.cn/system/2016/01/29/001061378.shtml
https://nashaniva.com/345257
1) ziemli, lesa, hory, pastbiŝnyje uhod́ja, cielinnyje ziemli, piesčanyje otmieli, kotoryje v sootvietstvii s zakonodatielstvom otnosiatsia k kollektivnoj sobstviennosti;
2) zdanija i sooružienija, sriedstva proizvodstva, sistiemy irrihacii i kultivirovanija sielskochoziajstviennych ziemiel, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti;
3) obrazovatielnyje, naučnyje, kulturnyje, zdravoochranitielnyje, sportivnyje objekty, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti;
4) inoje dvižimoje i niedvižimoje imuŝiestvo, kotoroje nachoditsia v kollektivnoj sobstviennosti.