Dziŭnaja kabieta.
To jany kaduć što mova niedaraźvita i tamu vučyć jaje biessensoŭna, vied́ vsie kłaśsičieskije proiźviedienija napisany na V Je Ł I K O M jazykie.
To zaraz kaža što novasłovy nie adpaviadajuć toj movie jakuja jana čuła ot prodkaŭ.
Nu Vy raźbiaryciesia ŭ svajoj hałavie pierad tym jak lapu razivać
Jana atrymaje termin za miełkaje chulihanstva za brydkija słovy, dy za toje, što razmachvała rukami, a heta było stoadsotkava, ci chutčej instrukcyju źmieniać na rasiejski varyjant? Nieadukavanaja bydłavataja kabieta, i mastactva jaje - całavańnie sr.ki dyrektara saŭhasa.
Ja užie nie ponimať, šo tam proischodit. Jechał s taksistom ŝa, on na ukr movie ko mnie, śpierva pytałsia podbirať ru słova dla mienia. A ja hriu - čto na ukr vsie razumieju. Potryndieli norm, daž obnialiś na pośledok. O čiem vy voobŝie? U nas tut mova roli nie ihrajet.
⤷ Tak, Taćciana Martynava jeździła žrać u restaran "Pojediem pojedim (Bulbaš' Choł), pabudavany na terytoryi achoŭnaj zony miesca masavych rasstrełaŭ mirnych žycharoŭ rasiejskim NKVD u Kurapatach.
Tudy ž adnačasova jeździła (a moža i da sich por jeździć) žrać mastačka Žyhimont-Miahkova (baćka katoraj Miahkov z Padmaskoŭnaha Nohinska).
⤷ Uhołovnyj kodieks RB
Staťja 130. Razžihanije rasovoj, nacionalnoj, rielihioznoj libo inoj socialnoj vraždy ili roźni
1. Umyšlennyje diejstvija, napravlennyje na vozbuždienije rasovoj, nacionalnoj, rielihioznoj libo inoj socialnoj vraždy ili roźni po priznaku rasovoj, nacionalnoj, rielihioznoj, JAZYKOVOJ ili inoj socialnoj prinadležnosti, –
nakazyvajutsia štrafom, ili ariestom, ili ohraničienijem svobody na srok do piati let, ili lišienijem svobody na tot žie srok.
Jość daŭniaje hłybockaje padańnie ... Pryjechali palaki -- muž z žonkaj -- u Hłybokaje. Pastavili aŭta kala rajpoŭskaha restarana "Kołas"... Palak zaŭšoŭ u restaran astahramicca... Heta prasačyŭ hłybocki milicyjant pan Stocik... Pryjšoŭ da aŭta i vypuściŭ z kołaŭ pavietra... Pan Stocik staić u čakańni la aŭta palaka na štaf... Prychodzić palak i siadaje na pasažyrskaje miesca.... Stocik u šoku!!! A polka kaža hłybockamu milicyjantu: Proszę
pana, napompować!. I pan Stocik -- na tle rahatańnia ŭsiaho Hłybokaha -- pačaŭ pampavać koły palakam!
⤷ Kałmaty Vožyk, niešta padobnaje było zdaryłasia adnojčy i ŭ maim vypadku. Nie, słova "pampavać" tam nie prahučała, alie mahło i prahičać...
Mytnik ahliadaŭ pakłažu ŭ bahažniku majho aŭto dy i aparoŭ pliastykavuju pliašku z vadkaściu pryhožaha kolieru, rubinavaha adcieņnia.
Aparoŭ, i pytae manie, što heta ŭ pliaščy ? Ja adkazvaju biez paŭzy na rozdum - kampot, u darozie pić. Toj adčyniŭ pliašku, paniuchaŭ źmieściva, pieradaje jaje mnie ŭ ruki i kaža, maŭliaŭ, papicie svajho kampotu. Ja papiŭ. A jon zrabiŭ chitruju pysu dy iznoŭ - papicie dobra, dzieņ śpiakotny. Vypiŭ ja ŭsiu pliašku i pytajusia, kštałtu, jakija jašče njuansy toj maje, padpisvaj biehunok, kažu, jechać treba. A jon padpisaŭ dy iznoŭ z chitraj pysaj, maŭliaŭ, i jak vy ciapier jechać źbirajeiesia ? Jak-jak, - kažu, - pasažyram ! Sieŭ ja na pasažyrskaje kresła, žonka za styrno, i źvincili kudy treba.
Žonka mnie potym hłuzdy kanifoliła, kštałtu, achrenieŭ, usio vypiŭ, a joj ni kropli nie pakinuŭ. Nu, adkazaŭ, što inakš nijak było, bo štrafanuli b za pravoz samarobnaha, tre było pazbaŭliacca rečavych dokazaŭ...
A kak na sčiot pšeckoj familii, nie žiełajet ot niejo otkazaťsia i vziať rodnoje dla ucho Ivanova? Chodiačaja karikatura s polskoj familijej Žihimont, kotoraja vozmuŝajetsia polskim słovami v biełorusskom jazykie. Alo, u tiebia vsie doma? Mieždu pročim do pojavlenija intiernieta takoho słova kak "skačať" v russkom jazykie tožie nie było i diedy jeho nie znali, potomu čto ničieho nie skačivali apriori. I ničieho, vyučiła novoje russkoje słovo i diedy nie pomiešali.
A čamu anučy na nohi nie namatała dy ŭ łapci abułasia. Žyćcio nie staić na miescy, novyja słovy, novyja dziejańni, niezrazumieła, navošta aburacca, dy šče łajacca. Nu nie stała ty stromkaj kabietaj z takimi słovami, bolš na hopnicu padobnaja.
Na samom diele, jesť vopros k etomu słovu, t.k. eto pierievod s russkoho "skačať" (imienno s russkoho, tak kak v druhich jazykach eto druhije słova - download, pobrać, etc.). I takich primierov mnoho, kohda vrodie biełarusskij, no na samom diele pierieviedieno s russkoho
⤷Ihrek, v kakom miestie ty eto uvidieł? Podumaj chorošo, prieždie, čiem pisať. Ja priedłahaju sdiełať kak čiechi - pridumať svoje słovo, a nie biełarusificirovať russkij jazyk
Sudia po jejo vyskazyvanijam bolšie pochožie na to čto ona russkaja. U nich luboj jazyk kromie ich rodnoho vyzyvajet striess i podobnuju ahrieśsivnuju rieakciju. Na samom diele im prosto trudno dajutsia jazyki, i otsiuda ahrieśsija tipia "ia nie sobirajuś tratiť vriemia... " ili "ia itak znaju... " Podobnyje nieuvažitielnyje vyskazyvanija plus ahrieśsija po otnošieniju k druhim jazykam i kulturam jesť opravdanije svojej niesposobnosti i nieodariennosti. Nie mohu i leniuś učiť jazyki značit budu oskorblať i kritikovať. Dažie jeśli eto jazyk strany v kotoroj oni proživajut užie mnoho let, i prietiendujut ili užie i połučili hraždanstvo.
⤷ Underdeveloped, U kropku. Tyja čynoŭniki što pry Łukašenku nie vałodajuć biełaruskaj movy zvyčajna nie adpaviadajuć i adukacyi uzroŭniu siaredniaj škoły. Nie kažučy pra rasiejcaŭ u atačeńni łukašenki. Adsutnaść adukacyi i zaŭziataje chamstva z ruskamirkaściu na ŭsiu hałavu u jakoj chučej za ŭsio samaje bolšaje - dvuch ličbavy intelekt jaki ź ich ljecca kožny raz kali niešta kažuć.
Bydło!(Jość takoje ahulnasłavianskaje słova,iakoje hučyć zusim nie tak,iak "skotina" na rodnaj dla hetaj kur...y tarabarska-ułusnaj movie uschodnich bałot.Idzi bałotam!
Pusť ona čiečiencam ili dahiestancam pro ich jazyk takoje skažiet. Ohriebiet v pysu bieź siekundnoj zadieržki. Poetomu oni ni čiečiencam ni daham takoje pro ich jazyki nie hovoriat.
"Publičnaja źniavaha, hańbavańnie dziaržaŭnych i inšych nacyjanalnych moŭ, stvareńnie pieraškod i abmiežavańniaŭ u karystańni imi, propaviedź varožaści na moŭnaj hlebie ciahnuć ustanoŭlenuju zakonam adkaznaść."
Zakon Respubliki Biełaruś ab movach, Artykuł 6.
======================================
Nie maju žadnaje achvoty korpacca ŭ necie dy dakładna vyšukvać, jakomu typu i pamieru adkaznaści hetaja ... hmm.., skažam, istota, padlahaje. Niadaŭniaja historyja viedaje tym časam precedenty, kali padobnaje chamujła ad sumlennych, hodnych biełarusaŭ paprostu atrymlivała ŭ chrapavik za padobnaje paskudstva.
Ja nie ponimaju začiem stradať. Pusť pieriejezžajet iz kołodiŝiej v rośsiju, tam ničieho učiť nie nado i stradať da i tvorčiestvo zietnoje boleje popularno
Naviarniaka, sama sapraŭdnaja vybł..ka. Jany lubiać maciarščynu.
174
a zaraz usio dazvolena ardynskim chałujam u Biełarusi /adkazać/
02.06.2024
«chutarskaja vyb**dskaja paŭpšeckaja tarabarščyna». da rasiejskamoŭnaha paŭstańnia 2020 , heta ..... by vybačałasia doŭha, a zaraz usio dazvolena ardynskim chałujam u Biełarusi ...
Jana biezumoŭna chamka i bydła, ale trochi maje racyju nakont słova "spampavać", jakoje źjaŭlajecca naŭprostavaj kalkaj z maskoŭskaha słenhu "skačať", što nie adpaviadaje aficyjnamu (abo litaraturnamu) "Download", jakoje musić być pierakładziena na biełaruskuju movu inakš.
Kaliści jašče da 20-ha bačyŭ navinu, jak niejkamu noŭnejmu z uk*ntakcie lasnuli vializarny štraf za kamient z abrazaj biełaruskaj movy, kamient byŭ niešta nakštałt "da etot vaš biełorusskij prosto pomieś russkoho i polskoho, začiem on nužien" - h.zn. niešta šmat mienš abraźlivaje, čym heta
Ja tady ździviŭsia, a ciapier razumieju... žal, što siońnia časy ŭžo nia tyja
Eto vy jeŝio na minskich zavodach nie byvali, ofisnyj i pročij humanitarnyj płankton. Tam posłušajtie rabočij jazyk Proletarskij.:)) Mnoho intieriesnoho dla siebia otkrojetie. :))
da rasiejskamoŭnaha paŭstańnia 2020 , heta ..... by vybačałasia doŭha, a zaraz usio dazvolena ardynskim chałujam u Biełarusi ...